
Čelične hale i magacini sa krovom od trapeznog lima grade se brzo i relativno jeftino, ali se ubrzo pokažu njihove slabosti. Zimi je unutra hladno kao napolju, leti je vrućina nepodnošljiva, a ujutru sa lima kaplje voda na robu, mašine i ljude. Isti problemi postoje u štalama, živinarnicima, radionicama i garažama. Izolacija hala poliuretanskom penom rešava ove probleme na način koji je posebno pogodan za velike površine i komplikovane konstrukcije.
Kada je napolju hladno, lim krova se ohladi. Topao i vlažan vazduh iz hale, od ljudi, mašina, vozila ili životinja, dodiruje hladan lim i vlaga se pretvara u kapi. To je kondenzacija na limu, koja se najviše vidi ujutru i u prelaznim godišnjim dobima. Kapi padaju na robu, izazivaju rđu na konstrukciji, buđ na drvenim delovima i klizave podove. Bez izolacije i sprečavanja dodira toplog vazduha sa hladnim limom problem se ponavlja svake godine.
Pena zatvorenih ćelija nanosi se direktno na unutrašnju stranu lima i stvara neprekidan sloj, bez spojeva i šupljina. Topao vazduh više ne dodiruje hladan lim, pa nema uslova za kondenzaciju. Pena istovremeno izoluje, zatvara sitne otvore na spojevima limova i šrafovima i ne upija vlagu. Na trapeznom limu ispunjava i rebra, što je pločastim materijalima veoma teško postići.
Hale imaju na hiljade kvadratnih metara krova i zidova, nosače, rešetke i instalacije. Poliuretanska pena se nanosi mašinski, brzo, i prati svaki oblik, bez sečenja ploča i pričvršćivanja. Ne opterećuje konstrukciju značajnom težinom i ne zahteva podkonstrukciju. Radovi se mogu organizovati po segmentima, kako bi deo hale nastavio da radi dok se drugi deo izoluje.
Neizolovana hala gubi toplotu kroz krov i zidove brzo kao kroz prozor. Posle izolacije potrebno je mnogo manje energije da se održi radna temperatura, a grejanje postaje ravnomernije. Leti pena smanjuje prodor toplote kroz krov, pa je unutra prijatnije za radnike i bolje za robu koja ne podnosi visoke temperature. Kod hala sa klimatizacijom smanjuje se i potrošnja struje za hlađenje.
U magacinima hrane, papira, tekstila, elektronike i građevinskog materijala vlaga i velike razlike u temperaturi kvare robu. Izolovan magacin ima stabilniju temperaturu i vlažnost, a kapi sa krova ne padaju na palete. Za skladišta koja zahtevaju kontrolisanu temperaturu, kao što su skladišta voća i povrća, izolacija je osnovni uslov da hlađenje bude ekonomično.
U objektima za životinje vlaga je mnogo veća zbog disanja i isparavanja, pa je kondenzacija na krovu stalni problem. Mokri zidovi i krov pogoduju razvoju bakterija i buđi, što utiče na zdravlje životinja. Izolacija poljoprivrednih objekata penom smanjuje kapanje, održava ujednačeniju temperaturu i olakšava higijenu, jer glatka površina ne zadržava prljavštinu kao vlaknasti materijali. U ovim objektima važno je obezbediti i dobru ventilaciju, jer izolacija sama ne uklanja vlagu iz vazduha.
Garaže i radionice uz kuću često su napravljene od bloka ili lima, bez ikakve izolacije. Zimi se u njima teško radi, a alat i automobili rđaju od vlage. Pena na zidovima i plafonu čini prostor toplim i suvim, pa se može koristiti tokom cele godine. Za garažna vrata i spojeve sa zidovima pena zatvara promaju, koja je čest razlog hladnoće.
Sendvič paneli su dobar izbor za nove hale, jer se izolacija postavlja zajedno sa krovom. Kod postojećih hala sa običnim limom zamena krova je skupa i zahteva prekid rada. Tada je nanošenje pene sa unutrašnje strane praktičnije, jer se postojeći krov zadržava. Pena se koristi i za saniranje spojeva sendvič panela koji propuštaju vazduh i vlagu.
Pena koja ostaje izložena suncu, na primer na spoljnoj strani krova ili kod svetlarnika, mora se zaštititi premazom otpornim na UV zračenje ili poliureom. U delovima hale gde postoji rizik od udaraca viljuškara i mašina, zidovi se do određene visine štite limom ili panelima. U zavisnosti od namene objekta i propisa o zaštiti od požara, penu je ponekad potrebno pokriti protivpožarnom zaštitom, što se dogovara sa projektantom.
Pre radova se pravi plan po segmentima, roba i mašine se pomeraju ili pokrivaju zaštitnom folijom, a radnici se sklanjaju iz zone nanošenja. Radi se u terminima kada je hala najmanje opterećena, često vikendom ili noću. Posle nanošenja i provetravanja prostor se vraća u upotrebu. Izolacija hale bez zatvaranja cele proizvodnje moguća je uz dobar dogovor investitora i izvođača.